Turkish Magic

Blog posvećen bogatoj tradiciji turske magije i vjerovanja. البوسنة والهرسك

31.03.2011.

Kako se otključava zaključani kismet?

  Zasigurno jedan od najplodnijih turskih pisaca etnologa Ismet Z. Ejuboglu možda je najzaslužniji za pismeno očuvanje prebogate duhovne baštine naroda Male Azije, posebno Anadolije. U svojih nekoliko knjiga slikovitih naziva "Anadolijski narodni lijekovi", "Ljubavna magija", "Anadolijska magija" itd.prezentirao je na najbolji mogući način mnoštvo narodnih vjerovanja i magijskih praksi vezanih za očuvanje zdravlja, prizivanje sreće, mnogobrojna mađijanja, izradu hamajlija (muski) protiv uroka, sihira (buyu) i zaštitu od džinova. Bogastvo folklora i mnoštvo narodnih vjerovanja ne treba da čude ukoliko uzmemo u obzir da Turska graniči sa nizom zemalja čiji su uticaji duboko ukorjenjeni u duhovna razmišljanja ovog naroda. Poseban utjecaj se pripisuje Iranu, domovini proroka Zaratustre - oca dualizma, koja i danas važi kao destinacija mističnosti.

 

                                                            Zaključana sudbina

  Jedno od najzanimljivijih vjerovanja u Turskoj svakako je ono koje se može susresti i u BiH a tiče se pojma "zaključana" sudbina. Riječ je o turskom predislamskom vjerovanju u moć ljudske sudbine da se "otvori" i "zatvori" tojest da neka osoba ima uspjeha u ljubavi i samim tim može da stupi u brak dok neka druga, unatoč svojoj ljepoti i inteligenciji, to ne uspijeva. Ovi potonji obično nakon niza promašaja, neuspješnih veza ili raskinutih zaruka odlučuju se na samački život što je u patrijarhalnom društvu kakvo je tursko uvijek izazivalo podsmjeh i podcjenjivanje okoline iz razloga što se brak i osnivanje obitelji smatralo od davnina najvećim životnim uspjehom.

Iako etnološki podaci ne otkrivaju detaljno uzrok takvoj anomaliji u ljudskom životu mnogo su rječitiji kada se opisuje njena neutralizacija. Ono što se iz prilično škrtih informacija može dokučiti jeste da su glavni krivci za zaključanost ili zatvorenost nečije sudbine ime te osobe, uroci ili kletva. Naime, mnogi roditelji dajući ime djetetu ne znaju da mu je ono baksuzno, ne odgovara njegovoj zvijezdi, te da će mu upravo zbog toga donijeti probleme u emotivnom ili poslovnom životu. Slično je i sa urocima, stare Turkinje vjeruju da urok koji je jak i ne otklonjen na vrijeme može poremetiti čitavu dječiju sudbinu i nametnuti mu umjesto sreće stalne neuspjehe koji se prije svega očituju na nekim bitnim segmentima poput ljubavi. Zadnji i ništa manje ozbiljan razlog zatvorenosti sudbine jest tuđa kletva čiji je emotivni naboj toliko jak da uzrokuje zlu kob duž nekoliko naraštaja.

 

                                                           Spas pred džamijom

  Da bi se nesretna osoba oslobodila zle kobi i pronašla sreću u ljubavi pomoć se tražila u magiji, kroz obred zaključavanja i otključavanja novog katanca. U bilo kojem području Anadolije (Adana, Orta Toros, Ayfon, Gaziantep itd.) otključavanje sudbine izvodi se na više načina no sve te rituale povezuju isti elementi. Moć da poništi sve navedene uzroke zatvorenosti nečije sudbine traži se u kombiniranju svetih i magijskih segmenata poput vremena izvođenja rituala, naime, petak se smatra svetim danom kao i broj tri dok vjerovanje u volšebnu moć metala nalazimo još u predislamskom dobu. Željezo prema vjerovanju ima profilaktičku moć pred džinima i urokljivim očima što pokazuju i sljedeći obred.

Turski narod vjeruje da zaključan kilit ima direktne veze sa zaključanom sudbinom pa se iz tog razloga može smatrati i njenim simbolom. Upravo zbog toga tomošnje stare žene i danas preporučuju mladim djevojkama da oko vrata nose mali ključ kako bi im on otvorio sudbinu ili spriječio da se ona zatvori. Kako to tvrde odžaklije (turski naziv za osobu koja liječi tradicionalnim metodama), od "zaključane sreće" pate više djevojke nego momci pa su znatno brojniji opisi rituala koje one provode kako bi se kurtalisale ovog zla. Djevojka zatvorene sreće uoči petka zaključa jedan kilit i zajedno sa ključem stavi ga sebi pod jastuk. Sutradan, požuri prije svih do džamije kako bi prvom koji dođe da klanja džuma-namaz ponudila da otključa kilit. Tu radnju ponavlja još dva petka zaredom. Ponekad se katanac umjesto pred džamijom otključa na raskršću od četiri puta. Adet da se otključava kilt može se pratiti unazad generacijski pošto ovaj običaj i danas njeguju žene po Turskoj naučivši ga od svojih majki. Razlog tome je što su često same majke zainteresiranije od kćerki da im prizovu budućeg muža i obezbjede brak.

 

                                                                     Hidirllez

  Djevojke se sve do udaje trude na sve načine da si obezbjede otvorenu sudbinu pa iz tog razloga mnoge od njih sa nestrpljenjem čekaju Hidirllez (6.maj), veliki turski praznik posvećen dvojici evlija Hidru i Iliyasu. U Isparti, u mjesnoj zajednici Kećiboru, na livadama se spremaju velike trpeze za vrijeme Hidirlleza. Na drvo se vješaju stari komadi odjeće na kojima ljudi napišu svoje želje. Stariji obično požele dobro zdravlje i berićet dok mladi svoje želje usmjeravaju na izražavanje emotivnih nadanja. Komadi odjeće obično ostanu na drvetu sve do narednog praznika kada se poskidaju i bace niz rijeku i tako oslobode mjesto za neke nove želje.

Djevojke udavače se običavaju na praznik okupiti na jedno mjesto i otključavati jedna drugoj kilite. Ako se i pored otključavanja katanca mladoj djevojci ne otvori sudbina, smatra se da joj je to božija kazna jer nije iskrena osoba. Mnoge od njih radoznalo gledaju oko sebe ne bi li ugledale bijelog leptira. Ona djevojka koja bi ga ugledala smatrala se sretnicom pošto joj je to znak milosti dvojice evlija, naime, za takvu se djevojku smatra da joj se otvorila sudbina.

Turkish Magic
Web Development
Web Development
Web Development
Free Counter

Powered by Blogger.ba